Obrazovanje bez podrške

Beograd, 4. 3. 2014. – Danas je održan okrugli sto „Da li je obrazovanje tema predizborne kampanje“ u organizaciji Građanskih inicijativa. Okrugli sto bio je
posvećen pitanjima obrazovnih politika stranaka koje će se nadmetati na predstojećim izborima. U debati su učestvovali Bojan Đurić iz Liberalno demokratske partije, Miodrag Stojković iz Demokratske stranke i Dušan Pavlović ispred liste „Dosta je bilo“, a u ime Građanskih inicijativa je govorila Maja Stojanović, izvršna direktorka. Predstavnici aktuelne vlasti iz Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije nisu se odazvali pozivu Građanskih inicijativa da uzmu učešće u debati. Okruglom stolu su prisustvovali i mladi iz Unije srednjoškolaca Srbije, Regionalne unije učeničkih parlamenata Bujanovca i Preševa i Beogradskog parlamenta srednjih škola. Mladi koji ove godine prvi put glasaju su na kraju debate postavljali pitanja predstavnicima političkih partija.

Izvršna direktorka Građanskih inicijativa Maja Stojanović je neodazivanje SNS-a i SPS-a na okrugli sto protumačila kao nezainteresovanost aktuelne vlasti za pitanja obrazovanja. Ona je definisala najvažnije probleme obrazovnog sistema, poput zastarelih i neadekvatnih udžbenika, boljeg definisanja sistema usavršavanja i evaluacije nastavnog kadra i sl, a potom pozvala predstavnike političkih partija da o njima prodiskutuju i ponude predloge za njihovo rešavanje.

Miodrag Stojković je konstatovao da je veliki problem kod reforme obrazovanja nedostatak kontinuiteta. Kao vodeće probleme naveo je i nedostatak funkcionalnog znanja igradjanske inicijative adekvatne prakse, kao i nedovoljno razvijen „preduzetnički duh” kod mladih ljudi. Takođe, pokrenuo je i pitanje kvaliteta nastavnog kadra, istakavši kako je neophodno uvesti sistem licenci, koji bi terao profesore da ispune određene norme ne bi li zadržali svoju poziciju u obrazovnom sistemu. Stojković smatra da je potrebno da se što pre reši problem nostrifikacije inostranih diploma, ne bi li se mladim ljudima školovanim u inostranstvu obezbedila adekvatna pozicija ne samo u obrazovnom sistemu, već i na tržištu rada.

Bojan Đurić je primetio da je do sada ministarstvo obrazovanja uglavnom služilo za „raskusuravanje” u postizbornim dogovorima, te je kao veliki problem naveo to što su resor obrazovanja obično dobijali nedovoljno uticajni političari. Takođe, posebno je istakao da su neophodna veća budžetska izdvajanja za školstvo, a kao rešenje je naveo mogućnost ukidanja subvencija gubitaškim preduzećima u državnom vlasništvu i ulaganje tih sredstava u obrazovanje. Đurić je otvorio i pitanje Zakona o udžbenicima, navodeći da je ovaj zakon od ključnog značaja za podizanje kvaliteta obrazovanja.

Dušan Pavlović je ukazao na to da je problem neadekvatnog nastavnog kadra najuočljiviji na visokoškolskim ustanovama, gde postoje nedovoljno definisana pravila koja određuju neophodan stepen usavršavanja univerzitetskih profesora. On je takođe naveo da je, prema njegovom mišljenju, najveći problem postojećeg obrazovnog sistema negativna selekcija, koja dovodi do toga da se nedovoljno obučeni kadrovi nađu na ključnim državnim pozicijama.

Svi učesnici su posebno istakli značaj građanskog obrazovanja za razvoj kritičke svesti mladih ljudi i njihovu zainteresovanost za politička pitanja. Pored navedenih, pokrenuta su još mnoga značajna pitanja, poput prilagođenosti obrazovnog sistema tržištu rada, loše infrastrukture u osnovnim i srednjim školama (naročito u regionima), kao i mnoga druga.

Mladi koji prvi put glasaju su kroz pitanja koja su postavljali predstavnicima partija kao posebno važnu istakli ulogu đačkih i studentskih parlamenata u obrazovnom sistemu. Mladi su naglasili da je neophodno uključiti njihove predstavnike u sve organe koje donose odluke o reformi obrzovnog sistema. Predstavnici srednjoškolaca su takođe istakli neophodnost prakse u srednjim školama, a narocito na fakultetima.

Obrazovanje je tema kojom se Građanske inicijative bave više od 15 godina, a poseban fokus stavljaju na građansko obrazovanje, demokratsko upravljanje školama, jaču ulogu đačkih parlamenata i sl. Prošle godine je pokrenuta i Inicijativa za reformu obrazovanja, iza koje stoji više od 50 uglednih organizacija i pojedinaca, eksperata za pitanja obrazovanja. Građanske inicijative će nastojati da prate rad nove Vlade na reformi obrazovanja, kao i da predlažu konkretne politike u cilju što efikasnijeg sprovođenja reformi.

Podeli ovaj sadržaj...